Page 382 - Štemberger Tina, Čotar Konrad Sonja, Rutar Sonja, Žakelj Amalija. Ur. 2022. Oblikovanje inovativnih učnih okolij. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 382
dra Kadum i Martina Matić
nužni za uspješno i učinkovito sudjelovali u svakodnevnom životu. Stoga je
u pravu Rosenberg (2004) kad zaključuje da informacijsko-komunikacijske
tehnologije imaju veliki utjecaj na sveukupni život i rad čovječanstva.
U dvadeset i prvom smo stoljeću kojeg obilježava procvat tehnologijskih
znanosti i stoga je računalo danas sastavni dio svakodnevnog života. Upravo
zato tehnologija polako postaje dio suvremenog odgoja i obrazovanja. Poz-
nato je, naime, da je u odgojno-obrazovni sustav računalo ušlo kroz nastavni
predmet informatika. Međutim, tu nije kraj, jer se ono sve više rabi i u dru-
gim nastavnim predmetima kao sredstvo koje učitelju i učenicima pomaže u
ostvarivanju odgojno-obrazovne prakse. Važnu ulogu u cijelom tom procesu
odigrala je informacijsko-komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu IKT).
Korištenjem IKT otvaraju se brojne mogućnosti unutar odgojno-obrazovnog
procesa. Tehnologija i učenje imaju dodirne točke koje valja na najboljinačin
iskoristiti (Kojčić 2012, 101–109).
Informacijsko komunikacijska tehnologija
Informacijsko komunikacijska tehnologija definira se »kao kombinacija in-
formatičke tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom
tehnologijom« (Bakić-Tomić i Dumančić 2012, 7). Sastoji se od informacijske
tehnologije, telefona, elektroničkih medija, audio i video signala kao i funk-
cijâ kontrole i nadgledavanja koji se temelje na mrežnim tehnologijama (Če-
lebić i Rendulić 2011). ITK se danas pojavljuje u svim glavnim funkcijama druš-
tva i poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, adminis-
traciji i marketingu. Ono omogućuje prikupljanje, obradu, prenošenje i po-
hranjivanje svih vrsta informacija te je na taj način unaprijedila sve grane
gospodarstva i javnih djelatnosti. Znanje i elegantna uporaba informacijâ,
koji su usko povezani s IKT, postaju ključni elementi gospodarstva, te se zbog
toga umjesto naziva informacijsko društvo sve više koristi naziv društvo zna-
nja. Stoga Bakić-Tomić i Dumančić (2012) opravdano smatraju da uporaba IKT
u odgoju i obrazovanju obuhvaća sljedeće: (1) individualno učenje i poučava-
nje, (2) vježbanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i vještina, (3) pomoć u pre-
traživanju informacijâ i pristup bazama podataka, (4) komunikacija sa struč-
njakom na odabranom području, (5) obrada teksta i proračunskih tablica, (6)
simulacija modela rada složenih fizikalnih sustava u svrhu razumijevanja dije-
lova sustava, (7) skupno učenje i poučavanje, (8) video prezentacije, (9) komu-
nikacija među udaljenim lokacijama, (10) pedagoška dokumentacija, (11) ad-
ministrativni poslovi i slično. Stoga Hutinski i Aurer (2009) smatraju da nove
tehnologije podupiru stjecanje osnovnih vještina i služe i u cjeloživotnom
učenju i poučavanja, te stjecanju kompleksnijih vještina.
382
nužni za uspješno i učinkovito sudjelovali u svakodnevnom životu. Stoga je
u pravu Rosenberg (2004) kad zaključuje da informacijsko-komunikacijske
tehnologije imaju veliki utjecaj na sveukupni život i rad čovječanstva.
U dvadeset i prvom smo stoljeću kojeg obilježava procvat tehnologijskih
znanosti i stoga je računalo danas sastavni dio svakodnevnog života. Upravo
zato tehnologija polako postaje dio suvremenog odgoja i obrazovanja. Poz-
nato je, naime, da je u odgojno-obrazovni sustav računalo ušlo kroz nastavni
predmet informatika. Međutim, tu nije kraj, jer se ono sve više rabi i u dru-
gim nastavnim predmetima kao sredstvo koje učitelju i učenicima pomaže u
ostvarivanju odgojno-obrazovne prakse. Važnu ulogu u cijelom tom procesu
odigrala je informacijsko-komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu IKT).
Korištenjem IKT otvaraju se brojne mogućnosti unutar odgojno-obrazovnog
procesa. Tehnologija i učenje imaju dodirne točke koje valja na najboljinačin
iskoristiti (Kojčić 2012, 101–109).
Informacijsko komunikacijska tehnologija
Informacijsko komunikacijska tehnologija definira se »kao kombinacija in-
formatičke tehnologije s drugim tehnologijama, posebice komunikacijskom
tehnologijom« (Bakić-Tomić i Dumančić 2012, 7). Sastoji se od informacijske
tehnologije, telefona, elektroničkih medija, audio i video signala kao i funk-
cijâ kontrole i nadgledavanja koji se temelje na mrežnim tehnologijama (Če-
lebić i Rendulić 2011). ITK se danas pojavljuje u svim glavnim funkcijama druš-
tva i poduzetništva: istraživanju, razvoju, projektiranju, proizvodnji, adminis-
traciji i marketingu. Ono omogućuje prikupljanje, obradu, prenošenje i po-
hranjivanje svih vrsta informacija te je na taj način unaprijedila sve grane
gospodarstva i javnih djelatnosti. Znanje i elegantna uporaba informacijâ,
koji su usko povezani s IKT, postaju ključni elementi gospodarstva, te se zbog
toga umjesto naziva informacijsko društvo sve više koristi naziv društvo zna-
nja. Stoga Bakić-Tomić i Dumančić (2012) opravdano smatraju da uporaba IKT
u odgoju i obrazovanju obuhvaća sljedeće: (1) individualno učenje i poučava-
nje, (2) vježbanje i ponavljanje pri stjecanju znanja i vještina, (3) pomoć u pre-
traživanju informacijâ i pristup bazama podataka, (4) komunikacija sa struč-
njakom na odabranom području, (5) obrada teksta i proračunskih tablica, (6)
simulacija modela rada složenih fizikalnih sustava u svrhu razumijevanja dije-
lova sustava, (7) skupno učenje i poučavanje, (8) video prezentacije, (9) komu-
nikacija među udaljenim lokacijama, (10) pedagoška dokumentacija, (11) ad-
ministrativni poslovi i slično. Stoga Hutinski i Aurer (2009) smatraju da nove
tehnologije podupiru stjecanje osnovnih vještina i služe i u cjeloživotnom
učenju i poučavanja, te stjecanju kompleksnijih vještina.
382
