Page 383 - Štemberger Tina, Čotar Konrad Sonja, Rutar Sonja, Žakelj Amalija. Ur. 2022. Oblikovanje inovativnih učnih okolij. Koper: Založba Univerze na Primorskem
P. 383
Primjena informacijske-komunikacijske tehnologije u nastavi matematike
Primjena informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavi
Informacijsko-komunikacijska tehnologija u početku se u nastavi rabila u-
glavnom za osmišljavanje i pripremanje nastavnog procesa. Međutim, po-
javom tehnologije u nastavi došlo je do novog načina učenja i poučavanja
(Kostović-Vranješ et al. 2015). Danas se smatra da korištenje IKT u nastavi
može pridonijeti kvaliteti nastave jer takva vrsta nastave je: raznolika, zanim-
ljiva, suvremena, motivirajuća, potiče komunikaciju, pregledna je, omogu-
ćuje vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja te bolje pamćenje
sadržaja.
Računalo je zapravo posrednik između učitelja i učenika, pa tako Prensky
(2001) navodi kako je nužno da današnji učitelji tzv. »digitalni pridošlice«, na-
uče komunicirati jezikom i stilom svojih učenika, tj. »digitalnih urođenika«, jer
metode predavanja koje su oni učili kao studenti postaju sve manje i manje
djelotvorne. Primjnom njega učitelj prenosi informacije koje su usmjerene
prema nekom određenom obrazovnom cilju. Zato kažemo da IKT olakšava i
obogaćuje pripremu nastave, pruža mogućnost za cjeloživotno učenje, mo-
tivira učitelje, omogućuje kontakt između učitelja i učenika bez obzira na fi-
zičku udaljenost, te u obliku virtualnih zajednica olakšava izmjenu informa-
cijâ, idejâ i iskustva.
Trenutno u Hrvatskoj nije najpovoljnija situacija gleda upotrebe tehno-
logije unutar odgojno-obrazovnog procesa. Problem koji se ističe je nedo-
voljna educiranost učitelja u korištenju IKT. Uzroka tome je zasigurno više,
no osnovni se uzrok očituje u nedovoljnoj informatičkoj pismenosti. Razvo-
jem informatičke tehnologije razvio se i pojam informatičke pismenosti (eng.
computer literacy) koji »se definira kao sposobnost korištenja računala i raču-
nalnih programa«. Ona zapravo predstavlja potrebu za informacijom te po-
sjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje i najno-
vije informacije koje su na raspolaganju, kako bi se riješio određeni problem.
Izvor informacija, u tom slučaju mogu biti knjige, časopisi, računala, TV, Inter-
net i slično. Možemo reći da informacijska pismenost obuhvaća sposobnosti,
kao što su: prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje informa-
cije, analiza i vrednovanje informacije, korištenje informacije i objavljivanje
informacije (Bakić-Tomić i Dumančić 2012, 12).
Prema tome, informacijski pismena osoba je osoba koja zna kako pronaći
informacije koje su joj potrebne, kako ih preraditi i koristiti na način da i drugi
mogu učiti iz njih. Učitelji su primjer osoba koje bi trebale posjedovati spo-
sobnost za snalaženje u mnoštvu informacija, sposobnost pronalaženja in-
formacija te sposobnost vrednovanja i evaluacije.
383
Primjena informacijsko komunikacijske tehnologije u nastavi
Informacijsko-komunikacijska tehnologija u početku se u nastavi rabila u-
glavnom za osmišljavanje i pripremanje nastavnog procesa. Međutim, po-
javom tehnologije u nastavi došlo je do novog načina učenja i poučavanja
(Kostović-Vranješ et al. 2015). Danas se smatra da korištenje IKT u nastavi
može pridonijeti kvaliteti nastave jer takva vrsta nastave je: raznolika, zanim-
ljiva, suvremena, motivirajuća, potiče komunikaciju, pregledna je, omogu-
ćuje vraćanje i ponavljanje do potpunog razumijevanja te bolje pamćenje
sadržaja.
Računalo je zapravo posrednik između učitelja i učenika, pa tako Prensky
(2001) navodi kako je nužno da današnji učitelji tzv. »digitalni pridošlice«, na-
uče komunicirati jezikom i stilom svojih učenika, tj. »digitalnih urođenika«, jer
metode predavanja koje su oni učili kao studenti postaju sve manje i manje
djelotvorne. Primjnom njega učitelj prenosi informacije koje su usmjerene
prema nekom određenom obrazovnom cilju. Zato kažemo da IKT olakšava i
obogaćuje pripremu nastave, pruža mogućnost za cjeloživotno učenje, mo-
tivira učitelje, omogućuje kontakt između učitelja i učenika bez obzira na fi-
zičku udaljenost, te u obliku virtualnih zajednica olakšava izmjenu informa-
cijâ, idejâ i iskustva.
Trenutno u Hrvatskoj nije najpovoljnija situacija gleda upotrebe tehno-
logije unutar odgojno-obrazovnog procesa. Problem koji se ističe je nedo-
voljna educiranost učitelja u korištenju IKT. Uzroka tome je zasigurno više,
no osnovni se uzrok očituje u nedovoljnoj informatičkoj pismenosti. Razvo-
jem informatičke tehnologije razvio se i pojam informatičke pismenosti (eng.
computer literacy) koji »se definira kao sposobnost korištenja računala i raču-
nalnih programa«. Ona zapravo predstavlja potrebu za informacijom te po-
sjedovanje znanja o tome kako naći, procijeniti i iskoristiti najbolje i najno-
vije informacije koje su na raspolaganju, kako bi se riješio određeni problem.
Izvor informacija, u tom slučaju mogu biti knjige, časopisi, računala, TV, Inter-
net i slično. Možemo reći da informacijska pismenost obuhvaća sposobnosti,
kao što su: prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalaženje informa-
cije, analiza i vrednovanje informacije, korištenje informacije i objavljivanje
informacije (Bakić-Tomić i Dumančić 2012, 12).
Prema tome, informacijski pismena osoba je osoba koja zna kako pronaći
informacije koje su joj potrebne, kako ih preraditi i koristiti na način da i drugi
mogu učiti iz njih. Učitelji su primjer osoba koje bi trebale posjedovati spo-
sobnost za snalaženje u mnoštvu informacija, sposobnost pronalaženja in-
formacija te sposobnost vrednovanja i evaluacije.
383
