Page 82 - Šuligoj, Metod, ur., 2015. Retrospektiva turizma Istre. Založba Univerze na Primorskem, Koper.
P. 82
ljuček Zaključak
Turizem je bil vse od svojih začetkov v severni Istri ena Turizam je od svojih početaka u sjevernoj Istri bio jed-
od glavnih gospodarskih panog in v prispevku je nazorno na od glavnih gospodarskih grana i u prilogu je zorno
prikazano, kako se je skozi čas spreminjal. Geo-strateška prikazano kako se mijenjao tijekom vremena. Geostra-
lokacija Istre in želje jadranskih ali centralno-kontinen- teška lokacija Istre i želje jadranskih ili centralno-konti-
talnih (vele)sil so povzročile, da so si v dobrih 150. letih nentalnih (vele)sila prouzročile su da su u malo više od
zamenjale teritorij štiri države, določeno obdobje po II. 150. godina teritorij zamijenile četiri države, a određeno
svetovni vojni pa je bila severna Istra celo neke vrste »ni- vrijeme nakon II. svjetskog rata sjeverna je Istra bila
kogaršnja zemlja«, »tampon cona« med dvema državama. čak svojevrsna „ničija zemlja“, „tampon-zona“ između
Vsaka oblast je pustila svoj pečat, čeprav je treba priznati, dviju država. Svaka vlast ostavila je svoj pečat, iako je
da okvirji, ki jih je začrtala Avstro-Ogrska oblast držijo potrebno priznati da su okviri koje je zacrtala Austro-
še danes in Hotel Palace, ki je zrastel v času pred Veliko Ugarska vlast još i danas u primijeni, a Hotel Palace, koji
vojno, je še danes glavna kulturno-zgodovinska atrakcija je izrastao u vrijeme prije Prvoga svjetskog rata, još je i
Portoroža. Vse nadaljnje spremembe v oblasti niso bile danas glavna kulturno-povijesna atrakcija Portoroža. Sve
vedno najbolj pozitivne za razvoj turizma. V obdobju daljnje promjene vlasti nisu uvijek bile najpozitivnije za
Italije med obema vojnama turizem ni dosegel razvojnega razvoj turizma. U vrijeme Italije između dva rata turizam
preboja, ki je bil zastavljen pred Veliko vojno, socializem nije postigao razvojni proboj koji je bio postavljen prije
je prinesel povsem nov koncept razvoja, ki se je tudi od- Prvoga svjetskog rata, a socijalizam je donio posve nov
daljil od avstrijskega elitnega modela. Zaradi masovnega koncept razvoja, koji se udaljio od austrijskoga elitnog
turizma v obdobju povojne Jugoslavije, kar smo tudi v tem modela. Zbog masovnog turizma u razdoblju poslijeratne
prispevku jasno izpostavili in podkrepili z grafično pred- Jugoslavije, što smo i u ovom prilogu jasno naglasili i
stavitvijo, je slovenska obala krepko presegla kazalce iz potkrijepili grafičkom prezentacijom, slovenska je obala
časa pred Veliko vojno. Ena od važnih posledic je bil tudi znatno premašila pokazatelje iz razdoblja prije Prvoga
turistični razvoj drugih obmorskih središč poleg Portoro- svjetskog rata. Jedna od važnih posljedica bio je i turistički
ža. Po osamosvojitvi je Slovenija gradualistično razvijala razvoj drugih primorskih centara osim Portoroža. Nakon
različne vrste turizma na obali. Za zdaj še ne povsem osamostaljenja Slovenija je postupno razvijala različite
dosežen cilj je vzpostavitev ponovno elitnega Portoroža, vrste turizma na obali. Za sada još nije posve ostvaren
Izola se že identificira z domačim turizmom, Koper se cilj ponovnog uspostavljanja elitnog Portoroža, Izola se
uveljavlja kot ugodno pristanišče za križarke, Strunjan već identificira s domaćim turizmom, Kopar se razvija
gradi na wellness turizmu, Ankaran oziroma Debeli rtič kao luka pogodna za krstarice, Strunjan radi na wellness-
pa razvijata zdravstveni in tudi socialni turizem. Produkt turizmu, a Ankaran i Debeli rtič razvijaju zdravstveni i
slovenske obale je torej zelo pester in le ugibamo lahko, socijalni turizam. Dakle, proizvod slovenske obale vrlo
kakšen bi bil razvoj, če ne bi bilo tolikšnih konfliktov je raznolik i možemo samo pogađati kakav bi bio razvoj
v 20. stoletju ter toliko sprememb družbeno-političnih da nije bilo toliko velikih konflikata u 20. stoljeću te to-
sistemov v 100 letih. Vojne pa tudi gospodarske krize ne liko promjena društveno-političkih sustava u 100 godina.
pripomorejo k uspešnemu razvoju turizma. Na srečo v Ratovi, kao i gospodarske krize, ne pridonose uspješnom
vseh vojnah ni bilo spopadov na obali, a je na drugi strani razvoju turizma. Nasreću, nije u svim ratovima bilo su-
turizem tako občutljiva panoga, ki so neugodno odzove koba na obali, a s druge je strane turizam tako osjetljiva
tudi na konflikte v širšem geografskem okolju. Gospodar- gospodarska grana na koju nepovoljno utječu i konflikti u
ske krize obalnemu turizmu tudi niso prizanesle. Morda široj geografskoj okolini. Gospodarske krize također nisu
poštedjele obalni turizam. Možda je na njega najmanje
82
Turizem je bil vse od svojih začetkov v severni Istri ena Turizam je od svojih početaka u sjevernoj Istri bio jed-
od glavnih gospodarskih panog in v prispevku je nazorno na od glavnih gospodarskih grana i u prilogu je zorno
prikazano, kako se je skozi čas spreminjal. Geo-strateška prikazano kako se mijenjao tijekom vremena. Geostra-
lokacija Istre in želje jadranskih ali centralno-kontinen- teška lokacija Istre i želje jadranskih ili centralno-konti-
talnih (vele)sil so povzročile, da so si v dobrih 150. letih nentalnih (vele)sila prouzročile su da su u malo više od
zamenjale teritorij štiri države, določeno obdobje po II. 150. godina teritorij zamijenile četiri države, a određeno
svetovni vojni pa je bila severna Istra celo neke vrste »ni- vrijeme nakon II. svjetskog rata sjeverna je Istra bila
kogaršnja zemlja«, »tampon cona« med dvema državama. čak svojevrsna „ničija zemlja“, „tampon-zona“ između
Vsaka oblast je pustila svoj pečat, čeprav je treba priznati, dviju država. Svaka vlast ostavila je svoj pečat, iako je
da okvirji, ki jih je začrtala Avstro-Ogrska oblast držijo potrebno priznati da su okviri koje je zacrtala Austro-
še danes in Hotel Palace, ki je zrastel v času pred Veliko Ugarska vlast još i danas u primijeni, a Hotel Palace, koji
vojno, je še danes glavna kulturno-zgodovinska atrakcija je izrastao u vrijeme prije Prvoga svjetskog rata, još je i
Portoroža. Vse nadaljnje spremembe v oblasti niso bile danas glavna kulturno-povijesna atrakcija Portoroža. Sve
vedno najbolj pozitivne za razvoj turizma. V obdobju daljnje promjene vlasti nisu uvijek bile najpozitivnije za
Italije med obema vojnama turizem ni dosegel razvojnega razvoj turizma. U vrijeme Italije između dva rata turizam
preboja, ki je bil zastavljen pred Veliko vojno, socializem nije postigao razvojni proboj koji je bio postavljen prije
je prinesel povsem nov koncept razvoja, ki se je tudi od- Prvoga svjetskog rata, a socijalizam je donio posve nov
daljil od avstrijskega elitnega modela. Zaradi masovnega koncept razvoja, koji se udaljio od austrijskoga elitnog
turizma v obdobju povojne Jugoslavije, kar smo tudi v tem modela. Zbog masovnog turizma u razdoblju poslijeratne
prispevku jasno izpostavili in podkrepili z grafično pred- Jugoslavije, što smo i u ovom prilogu jasno naglasili i
stavitvijo, je slovenska obala krepko presegla kazalce iz potkrijepili grafičkom prezentacijom, slovenska je obala
časa pred Veliko vojno. Ena od važnih posledic je bil tudi znatno premašila pokazatelje iz razdoblja prije Prvoga
turistični razvoj drugih obmorskih središč poleg Portoro- svjetskog rata. Jedna od važnih posljedica bio je i turistički
ža. Po osamosvojitvi je Slovenija gradualistično razvijala razvoj drugih primorskih centara osim Portoroža. Nakon
različne vrste turizma na obali. Za zdaj še ne povsem osamostaljenja Slovenija je postupno razvijala različite
dosežen cilj je vzpostavitev ponovno elitnega Portoroža, vrste turizma na obali. Za sada još nije posve ostvaren
Izola se že identificira z domačim turizmom, Koper se cilj ponovnog uspostavljanja elitnog Portoroža, Izola se
uveljavlja kot ugodno pristanišče za križarke, Strunjan već identificira s domaćim turizmom, Kopar se razvija
gradi na wellness turizmu, Ankaran oziroma Debeli rtič kao luka pogodna za krstarice, Strunjan radi na wellness-
pa razvijata zdravstveni in tudi socialni turizem. Produkt turizmu, a Ankaran i Debeli rtič razvijaju zdravstveni i
slovenske obale je torej zelo pester in le ugibamo lahko, socijalni turizam. Dakle, proizvod slovenske obale vrlo
kakšen bi bil razvoj, če ne bi bilo tolikšnih konfliktov je raznolik i možemo samo pogađati kakav bi bio razvoj
v 20. stoletju ter toliko sprememb družbeno-političnih da nije bilo toliko velikih konflikata u 20. stoljeću te to-
sistemov v 100 letih. Vojne pa tudi gospodarske krize ne liko promjena društveno-političkih sustava u 100 godina.
pripomorejo k uspešnemu razvoju turizma. Na srečo v Ratovi, kao i gospodarske krize, ne pridonose uspješnom
vseh vojnah ni bilo spopadov na obali, a je na drugi strani razvoju turizma. Nasreću, nije u svim ratovima bilo su-
turizem tako občutljiva panoga, ki so neugodno odzove koba na obali, a s druge je strane turizam tako osjetljiva
tudi na konflikte v širšem geografskem okolju. Gospodar- gospodarska grana na koju nepovoljno utječu i konflikti u
ske krize obalnemu turizmu tudi niso prizanesle. Morda široj geografskoj okolini. Gospodarske krize također nisu
poštedjele obalni turizam. Možda je na njega najmanje
82
