Page 25 - Zelenu budućnost stvaramo danas
P. 25

Zašto lokve?

                        Krški krajobraz zbog propusne vapnenačke podloge izrazito oskudijeva u površin-
                        skim vodama jer oborinska voda brzo ponire u podzemlje. Upravo zato na Krasu
                        nalazimo lokve – plitka, glinom zabrtvljena vodna tijela koja su služila za napajanje
                        stoke i sastavni su dio tradicijskoga krškog kulturnog krajolika.





                        Provedba
                        Lokvu smo obnovili kao pilot-rješenje projekta FoRESisT kojim smo provjerili kako
                        pristupi prilagođeni prirodi djeluju u krškim vodnim staništima.

                        Radovi su zbog prisutnosti vodozemaca izvedeni u zimskom razdoblju. Prije zahvata
                        smo ih izlovili i premjestili u susjednu lokvu, a iskopani materijal odložili uz rub lokve
                        kako bi se eventualne jedinke iz iskopa mogle same vratiti u obnovljeno vodno tijelo.

                        Zatim smo uklonili degradirani materijal, udubinu produbili i preoblikovali. Dno smo
                        zabrtvili nepropusnom kaučukovom folijom i slojem gline debljine 30 cm, koju smo
                        po obodu utvrdili. Na završni smo sloj vratili izvorni materijal, a obale oblikovali tako
                        da budu blago nagnute i stabilne.
                        Lokva je obnovljena uz što manje zahvate u prirodni okoliš. Koristili smo lokalne
                        prirodne materijale i očuvali obilježja krškog okoliša.





                        Uklapanje u model optimalnog stanja

                        Mjera je dio šire zadaće vrednovanja i određivanja modela optimalnog stanja šum-
                        skih i poljoprivrednih ekosustava na Krasu. To stanje ne predviđa daljnje povećanje
                        udjela šume. Cilj je uravnotežen odnos između šuma, travnjaka, pašnjaka i poljopri-
                        vrednih površina. U njega pripadaju i stanišni tipovi malog areala rasprostranjenosti,
                        ali visoke prirodne vrijednosti, poput primjerice lokvi. Takav je mozaični krajobraz
                        raznolikiji i ekološki bolje povezan. Ujedno je manje podložan velikim šumskim po-
                        žarima i otporniji na klimatske promjene.























                                                                                                                25
                                                                                                                25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30